Promjene “Crne liste” poslodavaca

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Državni inspektorat, Porezna uprava i MUP u suradnji s HUP, HGK, HGK i svim sindikalnim središnjicama rade na izmjenama zakona o suzbijanju neprijavljenog rada (u nastavku: ZSNR). Što je točno predviđeno prvim tekstom pročitajte u nastavku.

Trenutno stanje “Crne liste”

Evidencija o poslodavcima kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad često se naziva “crnom listom“. Krajem prosinca prošle godine na toj se listi nalazilo 566 poslodavaca. Kod njih je utvrđen rad bez prijave na mirovinsko osiguranje ili bez ugovora o radu.

Osim toga, Ministarstvo ističe kako je Zakon potrebno mijenjati u smjeru povećanja novčanih kazni s naglaskom na ponavljače, ali i smanjenje korištenja crne liste.

Inspekcija rada upozorava na sve češći problem prikrivenog ustupanja radnika između trgovačkih društava bez korištenja agencija za privremeno zapošljavanje. Izmjene zakona ciljaju na eliminaciju ove prakse kroz strože kategorizacije prekršaja.

Najavljen je i zajednički projekt Ministarstva, HUP, HGK i HOK-a o edukaciji poduzetnika radi smanjivanja neprijavljenog rada.

Što se tzv. “bijele liste” tiče, Ministarstvo ističe kako nije zaživjela u praksi tako da možemo očekivati i njezino ukidanje u skorije vrijeme.

Što nas zapravo čeka?

Izmjene zakona donose nekoliko važnih novosti. Prije svega, predviđeno je usklađivanje sa Zakonom o strancima i Prekršajnim zakonom. (naročito u odnosu na pitanje o zastari), kao i novi digitalni alat – “Digitalni inspektor”, izmjenama se cilja na eliminiranje problema “prikrivenog” ustupanja radnika. Nadalje, cilja se na kategorizaciju ocrnjenih poslodavaca, barem putem kazni.

Širenje primjene JEER

Jedinstvena Elektronička Evidencija Rada informacijski je sustav za nadzor rada putem digitalnih radnih platformi u kojoj se pokazao korisnim pa se putem njega planira širenje kontrole na gradilišta.

Izmjenama zakona postavljaju se pravni temelji za evidentiranje vremena u kojem radnici obavljaju rad u sustavu JEER, uz dosadašnje upise podataka o radnicima i djelatnosti koje obavljaju.

Novi model “Crne liste”

  • Kraći boravak na listi: Umjesto dosadašnjih šest godina, predviđeno je da poslodavac na listi ostane jednu godinu.
  • Mogućnost izbjegavanja objave: Poslodavac se neće upisati na listu ako u propisanom roku plati ukupnu izrečenu kaznu.
  • Bez poštede “ponavljača”: Ako se neprijavljeni rad kod istog poslodavca utvrdi treći put u tri godine, podaci se objavljuju bez obzira na plaćenu kaznu.

Povećane kazne

Uvodi se novi model izračuna administrativnih kazni koji izravno korelira s brojem neprijavljenih radnika i veličinom samog poduzeća.

Prvi utvrđeni prekršaj: Kazna se računa po formuli: 3.000 EUR po radniku + dodatni fiksni iznos. Fiksni dodaci ovise o broju zaposlenih:

  • Do 10 zaposlenih: 3.000 €
  • Do 50 zaposlenih: 6.000 €
  • Do 250 zaposlenih: 12.000 €
  • Više od 250 zaposlenih: 24.000 €

Ponovljeni prekršaji: Ako se prekršaj ponovi u roku od tri godine, kazna raste na 7.000 € po radniku, uz dvostruke iznose fiksnih dodataka. Treći prekršaj donosi i najstrožu mjeru: zatvaranje objekta na najmanje 30 dana ili zabranu rada putem digitalnih platformi.

Ukoliko je riječ o maloljetnom radniku, iznos kazne je dvostruk!

Zaključak

Ove izmjene označavaju značajan zaokret u borbi protiv rada „na crno“ – s fokusom na digitalizaciju i ekonomski pritisak umjesto pukog javnog prokazivanja. Dok novi model „crne liste“ pruža priliku poslodavcima da plaćanjem kazne izbjegnu objavu, uvođenje Digitalnog inspektora i sustava JEER na gradilišta znači da će prostor za manipulaciju postajati sve uži.

Međutim, drakonsko povećanje kazni koje za ponavljače dosežu i do 7.000 EUR po radniku uz zatvaranje objekata, stavlja velik teret na leđa poduzetnika. Ključ uspjeha ove reforme stoga neće biti samo u strogoći sankcija, već u najavljenoj edukaciji i uspostavljanju balansa između efikasnog nadzora i pravne sigurnosti koju zagovaraju poslodavci.

Zaključno, budućnost tržišta rada u Hrvatskoj pripadat će onima koji digitalizaciju prihvate ne samo kao obvezu, već kao alat za vođenje poslovanja.

Izvor fotografije: Unsplash.com