Prilikom zapošljavanja poslodavci sa svojim novim radnicima često ugovaraju i tzv. probni rok, odnosno probni rad. Što on točno predstavlja i kakva prava i obveze iz njega proizlaze te koje su najčešće zablude o probnom radu pročitajte u nastavku.
Što je probni rok?
Probni rok je ugovorni alat koji služi poslodavcu i radniku pri zaključivanju ugovora o radu na neodređeno, ali i određeno vrijeme. Uređen je Zakonom o radu.
U jednu ruku daje poslodavcu vrijeme da utvrdi kakav je radnik, kako se prilagođava radnoj sredini i koje su njegove stvarne kompetencije te što može očekivati od njega.
Radniku pak pruža mogućnost da utvrdi odgovara li mu radno okruženje, uvjeti rada, opseg posla te ostale karakteristike posla.
Koliko može trajati?
Maksimalno trajanje probnog rada propisano je Zakonom o radu i iznosi šest mjeseci. No, poslodavac i radnik također mogu ugovoriti i kraće trajanje. Kod ugovora na određeno vrijeme, duljina probnog rada mora biti razmjerna duljini trajanja ugovora.
Iznimke kod trajanja probnog rada postoje i često su navedene u Kolektivnim ugovorima ovisno o stručnoj spremi radnika. Tako primjerice, ugostitelji mogu ugovarati probni rok:
- do trećeg stupnja stručne spreme u trajanju do dva mjeseca,
- za četvrti stupanj stručne spreme u trajanju do četiri mjeseca,
- za peti stupanj stručne spreme u trajanju do pet mjeseci i
- za šesti i sedmi stupanj stručne spreme u trajanju do šest mjeseci
Građevinari pak probni rok za radnike do trećeg stupnja stručne spreme ne mogu utvrditi u trajanju dužem od 2 mjeseca. Za ostale radnike taj rok iznosi 6 mjeseci.
Probni rad se može i produžiti u slučaju bolovanja ili kakvog drugog dopusta. Na primjer: Ako je radnik na probnom roku 3 mjeseca, a zbog bolovanja izostaje dva tjedna, rok se proporcionalno produžuje za ta dva tjedna.
Također, probni rad se može i ponoviti ako radnik odlazi na složenije radno mjesto jer u tom slučaju više nije riječ o istome radnom mjestu u kojem bi slučaju ponovno ugovaranje probnog rada bilo zabranjeno.
Koja prava ima radnik na probnom roku?
Radnik na probnom roku ima sva prava iz radnog odnosa kao i ostali radnici.
To, osim plaće, uključuje pravo na odmor, korištenje bolovanja, zaštitu dostojanstva i korištenje plaćenog dopusta.
Na radnika na probnom roku se primjenjuju odredbe kolektivnih ugovora ili pravilnika, ako oni postoje.
Otkaz tijekom probnog roka
Radnik za vrijeme probnog rada može otkazati ugovor o radu kao i ostali radnici, a otkazni rok iznosi najmanje jedan tjedan.
Poslodavac pak, ako procijeni da radnik ne zadovoljava na radnom mjestu, može otkazati ugovor o radu bez dodatnog obrazloženja!
Radnik ima pravo na isplatu svega što je zaradio do dana prestanka radnog odnosa.
Najčešće zablude o probnom radu
“Probni rok se može produžavati bez ograničenja”
NETOČNO: Zakon o radu vrlo jasno propisuje kako: “Nakon prestanka sklopljenog ugovora o radu u kojem je bio ugovoren probni rad radnik i poslodavac pri sklapanju novog ugovora o radu za obavljanje istih poslova ne mogu ponovno ugovoriti probni rad.(čl.53. t. 7)“
Pri tome valja napomenuti ranije navedenu situaciju ugovaranja novog probnog roka za složenije radno mjesto koje je dopušteno.
“Kod probnog rada nema otkaznog roka”
NETOČNO: Zakon je i ovdje vrlo jasan: “otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje jedan tjedan “(čl.53. t.10), što znači da je, iako kraći, otkazni rok i dalje obavezan.
Zaključak
Probni rok služi kao važan mehanizam obostrane zaštite — poslodavcu omogućuje provjeru sposobnosti radnika za obavljanje poslova, a radniku priliku da procijeni odgovara li mu radno mjesto.
Najvažnije je osigurati jasnu komunikaciju i definirati jasne ciljeve i kriterije uspješnosti kako bi se izbjegle zlouporabe i eventualni sporovi.
Izvor fotografije: unsplash.com